Poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kroz razdoblje do 5 godina dužan je obračunavati samo doprinose iz osnovice i to:

• doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20% odnosno po stopi od 15% za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
• doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od 5%.

Mladom osobom smatra se fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenim na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

U navedenom razdoblju do 5 godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5% temeljem odredbe članka 20. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18), za što moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:

• da se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina života
• da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme
• da mlada osoba do 30 godina života nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

Ne postoji uvjet da je mlada osoba bila prethodno prijavljena na zavodu za zapošljavanje niti da ima prethodno evidentiran staž u mirovinskom osiguranju. Poslodavac nije dužan izvijestiti niti jednu instituciju prije početka korištenja prava, ali će isto dokazati ugovorom o radu kojeg je dužan predočiti pri nadzoru nadležnog tijela. 

Sindikati javnih službi, prije svega u obrazovanju i znanosti, do kraja godine planiraju pokrenuti masovne tužbe zbog neisplate osnovice uvećane za šest posto u 2016. što bi, uspiju li u svom naumu, državni proračun moglo stajati od 1,5 do 2 milijarde kuna, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Izvor: https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/43368#

HZZO priznaje prava temeljem profesionalne bolesti za COVID-19

U skladu sa Zakonom o listi profesionalnih bolesti (NN broj 162/98, 107/07) profesionalnim bolestima smatraju se zarazne bolesti uzrokovane ekspozicijom na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze.

Novim Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ( NN broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20) predviđena je mogućnost ostvarivanja prava temeljem priznate profesionalne bolesti, u slučaju da se radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka zarazne bolesti kao profesionalne bolesti. To ne znači da će svi zaposleni osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa, imati pravo na priznavanje profesionalne bolesti, odnosno na isplatu pune naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. U skladu s rečenim Pravilnikom priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja svaki pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i o profesionalnoj ekspozicij. U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu za radnike kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti.

U nastavku smjernice Hrvatskog liječničkog zbora za postupak prijave profesionalne bolesti:

SMJERNICA ZA POSTUPAK PRIJAVE PROFESIONALNE BOLESTI UZROKOVANE ZARAZOM COVID-19