Priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije

Bog, Papa Štrumf,
Evo po redu:
16. veljače 2007. god, mi je Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH povodom mog zahtijeva, izdala RJEŠENJE o stručnom priznavanju visokoškolske inozemne kvalifikacije na temelju članka 9.stavka 1. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN b2. 158/03, 198/03 i 138/06).
Pod točkom 1. rješenja stoji:citiram:
Inozemna visokoškolska kvalifikacija diplomirani inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja se dokazuje javnom ispravom Diploma,( pa broj diplome, moji osobni podaci ) koju sam stekla dana 8.12. 2006. završetkom studijskog programa medicinsko laboratorijske dijagnostike u trajanju od 4 godine na Univerzitetu u Sarajevu,Visoka zdravstvena škola (tada je izmjena naziva u Fakultet zdravstvenih studija bila u tijeku), Bosna i Hercegovina,Federacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, u cijelosti se priznaje za potrebe zapošljavanja u Republici Hrvatskoj.
U obrazloženje stoji, citiram :
E.K. je podnijela zahtjev za stručno priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije navedene u izreci ovoga rješenja, dana 16. 01. 2007.god, u skladu s člankom 115, stavak 6., Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04 i 174/04) te člankom 4 Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.....
Pa onda opet piše naziv kvalifikacije ( diplomirani inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike) kada sam je i gdje stekla koja se citiram:
Na temelju Kriterija za vrednovanje inozemne visokoškolske kvalifikacije Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od dana 3. 01 2005. god, između ostalog i postignuća učenja, znanja, vještina, razumijevanja i sposobnosti koje je podnositeljica stekla na studiju u inozemstvu, razina, odnosno stupanj visokoškolske kvalifikacije koja se u Republici Hrvatskoj na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stječe završetkom odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija. I na kraju rješenja, ono klasično: visina naknade i uputa o pravnom lijeku....

Naravno da se morala priložiti opširna dokumentacija ... Stečeno zanimanje sam upisala u radnu knjižicu bez ikakvih problema.
Kako sam skoro u potpunosti prepisala svoje rješenje, nadam se da imam pravo kada kažem da treba koristiti naziv specijalista diplomskog stručnog studija ( po važećem Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju).

Hm,
ajmo po redu i prvo utvrditi što je Agencija za znanost i visoko obrazovanje uradila po Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 158/2003 i 198/2003), odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 138/2006).:
- «prevela» u zanimanje.... kako si napisala u svom testu,
- priznala što podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju
- Stručno priznala što podrazumijeva priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj

Kad to utvrdimo, onda bumo išli dalje, tko je tko, gdje je tko, kakva su prava, a kakve mogućnsoti.
I, držite se svojeg problema, a ne komparirajte s drugima jer to ne pomaže apsolutno ništa.

Lijepo molimo
u ime Hrvatskog društva diplomiranih injženjera medicinsko laboratorijske dijagnostike ( 50-ak osoba)
da dođemo kontakt sa spominjanom pravnicom.
Jer mi nismo iz struke pravnika slabije se raumijemo u pravne akte, ali zdravo razumski ovo stvarno nema smisla !!
Voljeli bi čuti zašto nemamo mogućnost zapošljivosti.
Prije toga preporučamo proučiti aktivnosti Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, informirati se u Agenciji za poticanje mobilnosti i konkurentnosti u RH.
Radujemo se da saznamo u čemu smo pogriješili obrazujući se ?????
HVALA

Papa Štrumf,
molim konkretan odgovor na problem kojeg imam:
Prije 3 godine sam raspoređena na radno mjesto VSS (voditelj odjela). U sistematizaciju radnih mjesta uvršteno je zvanje kojeg imam.
Sad se, po tumačenju moje pravne službe moj status treba promijeniti odnosno maknuti me s tog radnog mjesta na niže rangirano mjesto zbog toga što sam dipl. inž. medicinsko laboratorijske dijagnostike ( rješenjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH prevedeno u zanimanje: specijalista stručnog diplomskog studija)
Obrazloženje pravne službe:
1. Moje zanimanje se u RH ne prizna jer nema obrazovne ustanove za redovan oblik školovanja za navedenu VSS struku zdravstvenog usmjerenja. I po tome me se ne može svrstati u zdravstvene radnike. (tako tumači moja pravnica!)
2. Mog zvanja nema u Hrvatskoj nacionalnoj kvalifikaciji zanimanja.
3. Obzirom da to zvanje ne postoji u RH, ne mogu obaviti pripravnički staž i polagati državni ispit.

Ovo je inače stav nekolicine pravnika u zdravstvu pa je povedena njime po preporuci tako postupila i moja pravna služba. Svi moji pokušaji da saznam po kojim članovima kojih zakona je takav stav, nisam dobila odgovor. Stoga očekujem stav ostalih pravnika, članova foruma.


Moji argumenti, za sada , su sljedeći:
1. Na nastavak edukacije u drugu državu (Fakultet zdravstvenih studija na Univerzitetu u Sarajevu) sam upućena od ustanove u kojoj radim.
2. Moje se zanimanje ne prizna jer nema obrazovne ustanove u RH !? Kako ne postoji kad mi je Ministarstvo obrazovanja i športa napisalo rješenje o struci, rješenje po kojem sam moje novo zanimanje upisala u radnu knjižicu. Sad je zanimanje stvoreno i postoji !!
To što školovanje u RH ne postoji ne znači da i zanimanje ne postoji.
3. Sa zvanjem diplomirani inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike, odnosno specijalista stručnog diplomskog studija, trebam biti svrstana po HKO u razinu 7.1 (vidi: Uvod u kvalifikacije ( str.53.), i tako sam svrstana (kao zdr.radnik VSS spreme)
4. Kako nisam regulirana profesija moj je poslodavac odlučio da je kvalifikacija odgovarajuća za konkretan opis posla ( “stručno priznavanje de facto”) prije 3 godine i isto je ugradio u sistematizaciju radnih mjesta.
5. Zvanjem specijalista stručnog diplomskog studija nisam stekla novo
zanimanje pa s toga ne moram obavljati pripravnički staž i polagati stručni (državni ispit) jer sam ga već polagala. Od kuda odjedamput drukčiji stav?
6. U zakonu o Primarnoj zdravstvenoj zaštiti u članku 124, čini mi se, nije propisano da je zdravstveni radnik samo onaj koji je stekao to zvanje u RH.
6. Obzirom da je standard obrazovanja u RH samo predvidio daljnju edukaciju prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike ( na Medicinskom fakultetu u Rijeci, to još nije zaživjelo i obzirom da sam tu edukaciju obavila u drugoj državi da li je ispravno to obezvrijediti ? Kakvu to ima pravnu težinu?

Stvari se počinju komplicirati. Kako pravnici u zdravstvu mogu imati različite stavove? Nisam jedina koja, za sada, ima radno mjesto s tim zvanjem. Sve je krenulo od jedne pravnice koja ima takvo tumačenje i koja proziva moju ustanovu kako je u prekršaju. Što je točno? Što trebam konkretno uraditi. Baš me zanima…

Ne slažem se sa stavom da mnoštvo udruga nikud ne vodi, ja to shvaćam kao u ekonomiji kao kad konkurentnost na tržištu tjera na to da bude kvalitetniji prizvod. Od kad ima više udruga (lab) počeli su stručni skupovi, kongresi, zakon, komora, međunarodna suradnja... dvateset trideset godina prije toga sve je bilo letargično.
Što u nekom društvu općenito ima više udruga u toj mjeri je to društvo više civilno društvo.
Može li mi netko od pravnka odgovoriti da li i tko osim ministarstva znanosti obrazovanja i športa, tj njihovog ureda za priznavanje inozemne diplome, dakle da li osim njih još neko treba prepriznavati jednom priznatu diplomu. Tko osim njih daje mišljenje o valjanosti diplome, jer nama se događa da jednom već priznatu diplomu struka podcjenjuje i omalovažavanjem ne prihvaća ( kojim pravom)??
Hvala

Papa Štrumf i Lex,
Naravno da u djelatnosti zdravstva jedni druge trebamo zato što zdravstvo nisu samo doktori i sestre. Svaka profesija daje svoj doprinos da bi sustav funkcionirao. Po meni, greška je što o istim i sličnim problemima nema kvalitetne komunikacije i međusobne suradnje čime bi se postiglo da se isti stave pod jedan nazivnik. Nekome jako odgovara da ima puno udruga,komora i društava pa se time problem rascjepkao. I naravno, snaga oslabila. Zato se i događa da nam je bijes krivo usmjerem pa gldamo što oni oko nas imaju a mi nemamo.
Makar je to teško izvodivo, ali mislim da bi se suradnja među svima uposlenima u zdravstvu koji su u udrugama trebao upriličiti jedan skup pa taksativno nabrojati probleme i tražiti zajednička rješenja. Jednostavno ne smijemo dopustiti da se neke profesije diskriminira samo zato što nema za njih tko lobirati. U laboratorijskoj djelatnosti postoji nekoliko udruga (HLU, HULM, Udruga diplomiranih inženjera med. lab dijagnostike i možda još) pa nekoliko u Sanitarnoj djelatnosti. Svaka profesija, nekoliko udruga, nekoliko stavova, puno različitih interesa i sve u svemu, to nikud ne vodi. Problemi nas na smiju toliko udaljavati već zbližiti! Imamo puno argumenata za tražiti da se uvede reda u sustav.

Lobi je, ispostavilo se, vrlo bitan. Uostalom, lobiranjem se (vani) bave uvaženi stručnjaci.

No, nemojmo zaboraviti, masa je ta koja stvara image - sestara ipak ima preko tridesettisuća i ta masa može utjecati na krojenje propisa. Ne znam točno koliko ima liječnika, a osobito drugih struka kod nas, ali ispada da sestre drmaju zdravstvom, imaju svoju komoru, ujedinile su se....
Na primjer - sestra 10%, ali fizioterapeut 8% - njih je samo tri tisuće i sad su osnovali komoru.
Tak je to. Ko je kriv ostalim profesijama kaj su razjedinjene. Eto mi pravnici, imamo Komoru odvjetnika, imamo udrugu sudaca, imamo udrugu korporativnih pravnika, udrugu pravnika u zdravstvu.... i (na žalost) jedni druge ne trpimo....

Tako je,apsolutno se slažem s navedenim,ali ne može se niti dozvoliti da se samo s jakim lobijem kroje propisi. Konkretno, komora medicinskih biokemičara koja ima zakonom o medicinsko biokemijskoj djelatnosti svoje ovlasti i kompetencije a uporno krivo tumači inozemne diplome. Cilj je jasan! To je kao da komora javnih bilježnika tumači vještine, kompetencije i ovlasti svih ostalih pravnika.

Ja ne bih po sestrama, bratima i ostalima. Uvijek govorim da ne treba nikoga precjenjivati, ali niti podcjenjivati. Slažem se da ima cijeli niz nelogičnosti u propisima RH pa čak i privilegiranja određenih struka, ali \"dura lex - sed lex\". Zakone u svakom slučaju treba mijenjati, prilagođavati, dopunajvati u skladu sa zahtjevima koji se pojavljuju.
Dok zakon vrijedi treba se ponašati u skladu s njim. Dakle, ako su određeni nazivi i stupanj obrazovanja u RH potrebni da bi se radnik zaposlio na određenom radnom mjestu, ako se na teritoriju cijele EU može zaposliti s istim nazivom i stupnjem obrazovanja - onda nema mjesta promjeni.
U RH već vrijede pravila EU, pravna stečevina itd. . Prema Ugovoru o EZ kad se govori o poslovnom nastanjivanju i sl. \"pravo... u svakoj pojedinoj državi članici pod uvjetima koji glede toga postoje za državljane te(domicilne)države...\" Nažalost, za državljane nečlanice i za države koje nisu potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ovo u pravilu ne vrijedi.
Drugim riječima, ako je kod nas propisano da za određno radno mjesto mora biti vss, dipl.ing. biokemije i pretposavlja se da je tim zanimanjem dobivena izobrazba potrebna za taj konkretni posao, onda to nije niti biokemijska dijagnostika niti nešto drugo. Priznati diplomu je jedno, ali odobriti zaposlenje s tim zanimanjem drugo. Tu ne želim uopće raspravljati i ulaziti u raspravu o tome koji obrazovni sistem daje više ili manje. Ako se radi samo o semantičkim razlika, onda tu promjenu treba napraviti, u konkretnom slučaju, faks u BIH, . (barem za vrijeme dok ne uđe u EU ili dok ne potpiše SSP). Kod nekih naziva nema nikakvih niti problema niti nedoumica.
To što netko može zastupati na sudu bez pravosudnog ispita u Latviji ne znači da može započeti odvjetnički posao u RH bez pravosudnog ispita.